Apache OpenOffice – Besplatni Office paket

Apache OpenOffice je besplatni Office paket sa velikim brojem funkcija i mogućnostima koje čak nemaju ni neki komercijalni programi. Kao takav predstavlja odličnu alternativu komercijalnim office paketima. Obuhvata slijedeće programe.

  • Writer – program za obradu teksta

  • Calc – program za kreiranje i rad sa tabelama

  • Impress – program za kreiranje prezentacija

  • Draw – program za rad sa vektorskom grafikom

  • Base – program za kreiranje relacionih baza podataka

  • Math – program za kreiranje matematičkih formula i rad sa formulama

Njegove prednosti u odnosu na druge office pakete su:

  • Program je u potpunosti besplatan
  • Mnoge funkcije koje su dodatak u drugim office paketima i koje se plaćaju kao što je eksportovanje dokumenata u pdf formatu su besplatne u ovom paketu
  • Instalacija paketa i na drugim operativnim sistemima kao, što su Linux i Mac OS X
  • Međusobna integracija paketa (programa)
  • Konsistentnost grafičkog interfejsa (GUI) svih programa paketa
  • Podešavanje opcija svakog programa je na nivou pojedinačnog programa, a ne na nivou cijelog paketa
  • Open Source licenca
  • Podrška za veliki proj programskih ekstenzija koje proširuju funkcionalnost programa. Ekstenzije su besplatne, a preuzimaju sa https://www.openoffice.org/extensions/index.html sajta. Podijeljene su po kategorijama u zavisnosti od verzije i tipa operativnog sistema za koju su kreirane i programa za koji se koriste, i u zavisnosti od verzija Apache OpenOffice paketa.

Postoje i brojne druge prednosti Apache OpenOffice paketa.

Apache OpenOffice se preuzima sa www.openoffice.org sajta klikom na Download full installation opciju nakon izbora operativnog sistema, jezika programa i njegove verzije.

Ovo je opcija preuzimanja programa za Windows operativne sisteme. Za druge operativne siteme i njihove verzije potrebno je izabrati odgovarajući operativni sistem iz padajućeg menia.

Instalacija programa se ne razlikuje od instalacije bilo kog drugog programa.

Nakon završene instalacije dvostrukim klikom se pokreće program.

Izborom i klikom na odgovarajući program vrši se njegovo pokretanje.

Na slijedećoj slici je prikazan pokrenuti Impress program.

Advertisements

Windows 7 instalacija

Windows 7 operatvni sistem ću instalirati u virtuelnoj mašini koristeći image fajl sistema kojeg sam kreirao sa Ashampoo Burning Studio Free 6 Corporate Edition programom za snimanje CD/DVD medija.

U VMware Player  programu kliknut ću na Create a new Virtual Machine opciju.

ScreenHunter_23 May. 16 13.09New Virtual Machine Wizard prozoru, kao način instalacije guest operativnog sistema biram opciju Instaler disc image file (iso), odnosno instalaciju operativnog sistema upotrebom kreiranog Windows 7.iso fajla, kojeg klikom naBrowse selektujem na (C:) disku. Ovo je jedan od načina instalacije operativnog sistema. Mogao sam birati i prvu opciju, odnosno opciju Installer disc, odnosno instalaciju operativnog sistema direktno sa originalnog Windows 7 Professional DVD diska. U ovom primjeru sam izabrao kreirani Windows 7.iso fajl.

ScreenHunter_214 Jun. 06 23.41

New Virtual Machine Wizard obavještava da operativni sistem koji se želi instalirati podržava Easy Install metodu. To znači da je instalacija automatizovana i da se neki parametri neće određivati u toku procesa instalacije, kao i da se VMware Tools također instaliraju. Klikom na Next, u narednom prozoru ispunjavamo osnovne informacije potrebne za Easy Install metodu instalacije operativnog sistema, a koje se koriste prilikom instalacije Windows 7 Professional operativnog sistema. Osnovne informacije obuhvataju slijedeće:

  • Windows product key – serijski broj operativnog sistema. Nije obavezan pošto se instalira 30-to dnevna trial verziju Windows 7 Professional koja se može naknadno aktivirati.
  • Version of Windows to install – verzija operativnog sitema koja se instalira. U mom primjeru sam izabrao Windows 7 Professional verziju.
  • Full name – ime korisnika. Upisao sam svoje ime u primjeru
  • Password – šifra. Nije obavezna
  • Confirm – Ako je u polju Password upisana šifra, u ovom polju se opet ponavlja.
  • Log on automatically (requires a password) – potrebno predhodno upisati šifru u polje Password i ponoviti upis šifre u polje Confirm da bi ova opcija postala aktivna. U suprotnom se ne koristi.

Klik na Next nakon ispunjavanja potrebnih polja.

ScreenHunter_215 Jun. 07 20.58

VMware Player obavještava da nije upisan serijski broj Windows 7 operativnog sistema u predhodnom prozoru u polju Windows product key i da će se sistem instalirati bez njega, ali da se Windows mora aktivirati poslije. Klik naYes.

ScreenHunter_218 Jun. 07 21.38

U polju ispod Virtual machine name upisuje se ime virtuelne mašine. Virtuelna mašina će se zvati Windows 7 Professional. Lokaciju na disku, gdje su smješteni svi fajlovi koji su vezani za virtuelnu mašinu, nije potrebno mijenjati. Klik na Next.

ScreenHunter_219 Jun. 07 21.46

Maksimalni kapacitet diska je 50 GB pošto će se instalirati i programi nakon instalacije operativnog sistema. Ostale opcije se ne mijenjaju. Klik na Next.

ScreenHunter_220 Jun. 07 21.55

Klikom na Finish kreirana je Windows 7 Professional virtuelna mašina i spremna za instalaciju operativnog sistema. Nakon kreiranja virtuelne mašine prelazimo na instalaciju operativnog sistema. U VMware Player 5 programu selektovat ću Windows 7 Professional virtuelnu mašinu i kliknut ću na Play virtual machine opciju.

ScreenHunter_223 Jun. 07 22.50

Nakon pokretanja virtuelne mašine crni prozor sa windows logo i Starting Windows tekstom se pojavljuje.

ScreenHunter_227 Jun. 07 23.18

Pošto je automatizovana metoda instalacije, odnosno pošto se primjenjuje Easy Install metoda instalacije, neki parametri u toku procesa instalacije su automatski određeni. Također, potrebno je instalirati VMware Tools klikom na Download and Install.

ScreenHunter_232 Jun. 08 11.52

Klikom na Close preuzimanje VMwate Tools 9.2.3 je završeno.

ScreenHunter_234 Jun. 08 12.07

Slijedi proces instalacije operativnog sistema .

ScreenHunter_235 Jun. 08 12.11

Poslije još restarta operativni sistem je u potpunosti instaliran.

ScreenHunter_237 Jun. 08 12.20

Tip mreže određuje se izborom jedne od ponuđenih mrežnih opcija. Home Group mogućnost za dijeljenje fajlova i za ostale mogućnosti rada u mreži mogu se preskočiti klikom na Cancel.

ScreenHunter_238 Jun. 08 12.23

Nakon završetka osnovnog podešavanja pojavljuje se Windows 7 desktop i možemo da nastavimo sa radom.

Instalacija Lubuntu Linuxa

Lubuntu je distribucija Linux operativnog sistema koja je sistemski nezahtjevna i zauzima veoma malo sistemskih resursa. Idealna je za starije računare ili računare sa slabijim hardverom. U korištenju je izuzetno brz, a sadrži sve potrebne programe koji se najčešće koriste. Kao primjer koliki su hardverski zahtjevi za ovaj operativni sistem, može se navesti usporedba za Windows 7 operativnim sistemom. Ovaj primjer sam preuzeo sa oficijelnog sajta Lubuntu operativnog sistema. Dakle, vidi se za za korištenje ovog operativnog sistema potrebni hardverski zahtjevi su daleko ispod zahtjeva za Windows operativni sistem.

These are the minimum hardware requirements in order to run Windows 7: 

  • 1 GHz processor or faster, 32 or 64 bit; 
  • 1 GB of RAM for the 32 bits version, or at least 2 for the 64 bit version; 
  • 16 GB of hard drive (32 bit) or 20 GB (64 bit); 
  • Graphics card that supports DirectX 9 with WDDM 1.0 controler or superior 

For comparison, here are the minimum supported requirements of Lubuntu: 

  • 266 MHz processor; 
  • 128 MB; 
  • 3 GB hard drive; 
  • no fancy graphics 

A more usable system would have: 

  • 512 MHz processor or faster, 32 or 64 bit; 
  • 512 MB of RAM; 
  • 6 GB hard drive; 
  • no fancy graphics

U narednom primjeru ću pokazati instalaciju odnosno pokretanje posljednje verzije Lubuntu operativnog sistema u virtuelnoj mašini. Virtuelnu mašinu sam kreirao koristeći VirtualBox program. Navedeni operativni sistem ću preuzeti sa http://lubuntu.net/ sajta i izborom 64-bitne verzije sistema. Također sam mogao i preuzeti 32-bitnu verziju ili koisitit torrent file za preuzimanje.

Nakon pokretanja virtuelne mašine i izbora jezika, operativni sistem se odmah pokreče bez prethodne instalacije, odnosno učitava se u memoriju. Na taj način se može direktno koristiti i u potunosti je funkcionalan.

Druga mogućnost je pokretanje instlacije operativnog sistema klikom na Install Lubuntu 16.10 ikonu na desktopu.

Klik na Continue nakon Izbora jezika instalacije.

U narednom prozoru mogu se označiti ponuđene dvije opcije instalacije update-a operativnog sistema u toku instalacije i instalacija dodatnih programa. Klik na Continue.

Klik na Install Now za instalaciju operativnog sistema na hard disk, odnosno u ovom slučaju na virtuelni disk.

Klik na Continue nakon izbora lokacije.

Poslije podešavanja jezičkih postavki tastature i načina logovanja u sistem.

počinje instalacija operativnog sistema.

Nakon završene instalacije klik na Restart Now opciju.

Na ovaj način imamo potuno funkcionalan operativni sistem koji je za razliku od predhodne metode pokretanja sistema instaliran na virtuelni hard disk, odnosno instaliran je kao guest operativni sistem u virtuelnoj mašini kao i bilo koji drugi operativni sistem bilo da se radi o Windows ili Linux operativnom sistemu.

Instalacija openSUSE Leap Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju openSUSE Leap operativnog sistema u virtuelnoj mašini, odnosno openSUSE Leap distribucije Linux operativnog sistema. Navedeni operativni sistem ću preuzeti sa https://www.opensuse.org/ sajta klikom na Install Leap link.

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta. Procedura kreiranja virtuelne mašine je ista kao u primjeru kreiranja Ubuntu virtuelne mašine https://itsite2017.wordpress.com/2017/02/12/instalacija-ubuntu-16-linuxa/

– Instalacija operativnog sistema

Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju openSUSE Leap operativnog sistema ili guest operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start.

U Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

Klik na Installation opciju za instalaciju operativnog sistema

Klik na Next nakon izbora jezičkih postavki.

U narednom prozoru kao dodatne instalacijske opcije mogu se označiti ponuđeni dodaci operativnom sistemuodnosno:

  • Add Online Repositories Before Installation
  • Include Add-on Products from Separate Media 

Klik na Next.

Klik na Next. Operativni sistem će kreirati potrebnu particiju na koju će se instalirati.

U narednom prozoru se podešavaju vremenske zone, regije i sat. Klik na Next nakon podešavanja.

Slijedeći prozor prikazuje listu repozitorija koji se mogu preuzeti. Klik na Next.

Naredni prozor prikazuje lokacije sa koje se preuzimaju dodaci. Klik na Next.

Izbor grafičkog korisničkog interfejsa se podešava u slijedećem prozoru. Od ponuđenih opcija sam izabrao već unaprijed označenu opciju, odnosno KDE Plasma Desktop. Klik na Next.

U narednom prozoru se vrši kreiranje novog korisničkog računa. U polje Users Full Name porebno je unijeti puno ime korisnika, u polje Username ime korisnika i u polje Password šifru za logovanje u sistem. U polje Confirm Password unosi se ponovljena šifra iz polja Password.

Označavanjem opcije Automatic Login vrši se automacki login u sistem bez predhodne potrebe za ukucavanjem imena i šifre, dok se označavanjem Use this password for system administrator opcije, šifra koristi kao admistratorska šifraOvaj postupak se mogao i preskočiti izborom Skip User Creation opcijeKlik na Next. 

Za početak instalacije klik na Next.

Progres instalacije se može pratiti u donjem dijelu prozora.

Posliie završene instalacije virtuelna mašina će se restartovati.

a nedugo za tim pojavit će se i desktop.

Na ovaj način je operativni sistem uspješno instaliran i spreman za upotrebu.

Ovo je bio korak po korak vodič u kojem sa pokazao instalaciju posljednje verzije popularne openSUSE LEAP distribucije Linux operativnog sistema.

Instalacija Fedora 25 Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju Fedora 25 distribucije Linux operativnog sistema u virtuelnoj mašini. Fedora Linux ću preuzeti sa www.getfedora.org sajta klikom na Download Now link u WORKSTATION kategoriji operativnog sistema i izborom 64-bitne ili 32-bine verzije u Other Downloads kategoriji. 

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox 5 kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta. 

Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju Fedora operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start i u Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

Među ponuđenim opcijama potrebno je izabrati  Start Fedora – Workstation – Live 25 opciju.

Welcome to Fedora prozoru vršim izbor između dva načina instalacije Fedora operativnog sistema i to:

  • Try Fedora– pokretanje i korištenje operativnog sistema bez instalacije i brisanja postojećeg operativnog sistema
  • Install to Hard Drive– instalacija operativnog sistema i brisanje postojećeg (ako je bio instaliran) ili instalacija na prazan u ovom slučaju virtuelni hard disk kojeg sam kreirao ranije u procesu definisanja virtuelne mašine

Biram opciju Install to Hard Drive.

Klik na Continue nakon izbora jezičkih postavki.

Klik na Begin Installation u INSTALLATION SUMMARY prozoru, odnosno prozoru koji sumarno prikazuje osnovne postavke prije početka instalacije operativnog sistema. Postavke uključuju:

  • Podešavanje tastature (KEYBOARD).
  • Određivanje diska ili particije (u mom primjeru virtuelnog diska) na koji će se instalirati operativni sistem (INSTALLATION DESTINATION).
  • Podešavanje vremena i datuma (TIME AND DATE).
  • Podešavanje mrežnih postavki sistema (NETWORK AND HOST NAME).

Potrebno je još unijeti password (ROOT) prilikom logovanja u sistem u USER SETTING opciji.

Klik na Quit nakon uspješne instalacije operativnog sistema.

Pojavljuje se Fedora Desktop. Na ovaj način je operativni sistem u potpunosti instaliran i spreman za rad.

Potrebno je još poslije instalacije ukloniti image file sa kojeg se instalirao operativni sistem slično kao i kod fizičkog računara gdje je potrebno izvaditi instalacijski DVD iz DVD-ROM uređaja jer više nije potreban i neće se koristiti. 

Nakon selekcije Fedora 25 virtuelne mašine i izbora Settings opcije, otvara se Fedora 25 – Settings prozor gdje se vrše sva potrebna podešavanja za virtuelnu mašinu. Klik na Storage opciju. U Storage Tree kategoriji potrebno je selektovati image file i kliknuti na Remove selected storage attachment opciju u donjem dijelu prozora. Klik na OK nakon završetka. Na ovaj način je uklonjen instalacijski image file.

Ovo je bio korak po korak vodič u kom sa pokazao instalaciju posljednje verzije Fedora distribucije Linux operativnog sistema u virtuelnoj mašini.

Instalacija Ubuntu 16 Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju Ubuntu distribucije Linux operativnog sistema jedne od najboljih distribucija Linuxa u virtuelnoj mašini. Ubuntu Linux ću preuzeti sa www.ubuntu.com sajta klikom na Download Ubuntu link u Desktop kategoriji operativnog sistema.

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta klikom na Download VirtualBox opciju.

– Kreiranje virtuelne mašine

 

  • Nakon instalacije i pokretanja programa, klik na New za kreiranje nove virtuelne mašine na koju ću instalirati operativni sistem.

 

  • Create Virtual Machine prozoru u polje Name unosi se naziv virtuelne mašine (u mom primjeru Ubuntu), u polju Type unosi se tip operativnog sistema koji će se instalirati u virtuelnoj mašini (Linux) i u polju Version se unosi verzija operativnog sistema (32-bitna ili 64-bitna) koja će se instalirati . Klik na Next.

  • U narednom prozoru se određuje kapacitet RAM memorije za virtuelnu mašinu. Klik na Next.

  • Potrebno je kreirati novi virtuelni hard disk na koji će se instalirati operativni sistem, kao što je to slučaj sa fizičkim računarom gdje se operativni sistem instalira na fizički hard disk. Može se i dodati postojeći već kreirani virtuelni hard disk izborom opcije Use an existing virtual hard disk file ili ne kreirati novi nego kasnije u postavkama kreirane virtuelne mašine kreirati novi. Klik na Create.

  • U naredna dva prozora potrebno je izabrati tip hard diska (VDI) i način korištenja prostora na hard disku u zavisnosti od podataka na njemu. Klik na Next.

  • Nakon određivanja kapaciteta virtuelnog hard diska, klik na Create. Također, naziv virtuelne mašine se mogao promijeniti kao i njena lokacija klikom na žuti folder ali to nije potrebno.

– Instalacija Ubuntu operativnog sistema

  • Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju Ubuntu operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start.

  • Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

U Welcome prozoru nakon izbora jezičkih postavki vršim izbor između dva načina instalacije Ubuntu operativnog sistema i to:

  • Try Ubuntu – pokretanje i korištenje operativnog sistema bez instalacije i brisanja postojećeg operativnog sistema.
  • Install Ubuntu – instalacija Ubuntu operativnog sistema i brisanje postojećeg ako je bio ili instalacija na prazan u ovom slučaju virtuelni hard disk kojeg sam kreirao ranije u procesu definisanja virtuelne mašine.

Biram opciju Install Ubuntu.

U Preparing to Install Ubuntu prozoru ću kliknuti na Continue. Opcionalno se može izabrati automatsko preuzimanje nadogradnji u toku instalacije operativnog sistema, odnosno opcija Downloads updates while installing Ubuntu i opcija instalacije dodatnog softvera odnosno Install third-party software for graphics and Wi – Fi, Flash, MP3 and other media.

U Installation type prozoru kliknut ću na Install Now.

Kliknti ću na Continue nakon izbora lokacije u Where are you? prozoru.

U Keyboard layout prozoru vršim jezički izbor tastature nakon kojeg ću kliknuti na Continue.

U Who are you? prozoru ću popuniti porebna polja za ime, korisničko ime, naziv računara, password i način logovanja u sistem. Klik na Continue.

Pošto je sve podešeno i pripremljeno, počinje instalacija operativnog sistema.

Nakon završetka instalacije dobijamo obavještenje o uspješnoj instalaciji operativnog sistema. Kliknut ću na Restart Now.

ScreenHunter_67 Feb. 26 15.19

Poslije restarta virtuelne mašine pojavljuje se Ubuntu Desktop. Na ovaj način je operativni sistem u potpunosti instaliran i spreman za rad.

Potrebno je još poslije instalacije ukloniti image file sa kojeg se instalirao operativni sistem slično kao i kod fizičkog računara gdje je potrebno izvaditi instalacijski DVD iz DVD-ROM uređaja jer više nije potreban i neće se koristiti. 

Nakon selekcije Ubuntu 16 virtuelne mašine i izbora Settings opcije, otvara se Ubuntu 16 – Settings prozor gdje se vrše sva potrebna podešavanja za virtuelnu mašinu. Klik na Storage opciju. U Storage Tree kategoriji potrebno je selektovati image file i kliknuti na Remove selected storage attachment opciju u donjem dijelu prozora. Klik na OK nakon završetka. Na ovaj način je uklonjen instalacijski image file.

Ovo je bio korak po korak vodič u kojem sa pokazao  kreranje virtuelne mašine i instalaciju posljednje verzije Ubuntu Desktop distribucije Linux operativnog sistema.

DIjeljenje fajlova u virtuelnoj mašini

Dijeljeni folderi omogućavaju razmjenu fajlova i njihovo korištenje između virtuelne mašine ili virtuelnih mašina i host sistema. Folder, koji se određuje da bude dijeljeni, odnosno kome se pristupa preko mreže i iz kojeg se razmjenjuju i koriste fajlovi, nalazi se na host sistemu ili na drugoj lokaciji u mreži kojoj se može pristupiti iz host sistema. Ako se razmjenjuju fajlovi iz više vrtuelnih mašina, tada svaka virtuelna mašina mora konfigurisati pristup istom dijeljenom folderu na host sistemu, odnosno mora koristiti isti dijeljeni folder na host sistemu.

 U narednom primjeru ću prikazati kreiranje dijeljenog foldera na host računaru i razmjenu fajlova koji se nalaze u dijeljenom folderu. Virtuelna mašina sa koje će se pristupati dijeljenom folderu kreirana je sa VirtualBox programom.

Na host sistemu ću kreirati folder na (C:) disku pod nazivom Dijeljeni folder u kojem se nalazi slika.

Klik Na Machine, a nakon toga na Settings opciju nakon selekcije virtuelne mašine.

Klik na Shared Folders opciju.

Da bi dodali dijeljeni folder virtuelnoj mašini potrebno je kliknuti na plavi folder sa plus znakom, odnosno Adds new shared folder.

  • Folder Path predstavlja lokaciju dijeljenog foldera na host sistemu. U mom slučaju lokacija je (C:) disk.
  • Folder Name je ima dijeljenog foldera. U ovom primjeru je DIJELJENI FOLDER

Klik na OK.

Dodati dijeljeni folder se nalazi na listi foldera.

U guest operativnom sistemu dijeljeni folder se nalazi u Network opciji klikom na VBOXSVR kompjuter.

I njegovim sadržajem.