Lucid Puppy Linux

Lucid Puppy 5 je besplatna distribucija Linuxa, odnosno besplatan operativni sistem. Kompletan operativni sistem se učitava u RAM memoriju i nije potreban hard disk za njegovu instalaciju. 

 To znači ako je hard disk neispravan ili ako je oštećen, još uvijek se može koristiti računar, odnosno može se operativni sistem snimiti i pokrenuti sa CD-a ili USB stika. Na taj način se značajno smanjuju hardverski troškovi. Izuzetno je brz i idealan je za korištenje na starijim računarima i laptopima. Jednostavan je za upotrebu i zahtijeva veoma malo tehničkog predznanja. Zauzima malo prostora na disku, 130 MB i malo sistemskih resursa. Uključuje različite vrste programa kao što su: AbiWord 2.8.6, Geany text editor0.21, ePDFView PDF viewer 0.1.7, XineDVD player 0.99.6, gnome-mplayer 1.0.4, Gnumeric Spreadsheet 1.10.13, HomeBank 4.2.1 i ostale programe. Također, Lucid Puppy 5 dolazi i sa različitim verzijama popularnih web pretraživača: Firefox, Seamonkey, Cromium Ubuntu Chrome Browser, Opera i Iron Chrome Based Browser. 

Pored programa Puppy Package Manager (PPM), odnosno programa za instalaciju ili deinstalaciju programa ili paketa (termin paket se u Linux terminologiji koristi kao naziv za program), dodatno pojednostavljenje korištenja Lucid Puppy 5 operativnog sitema je i program Quickpet 4.5 koji predstavlja alternativu osnovnom programu Puppy Package Manager (PPM) i omogućava brzu i jednostavnu instalaciju programa ili paketa koji su podijeljeni po kategorijama: Popular Pets, Internet Pets, Useful Pets, Sfs Get i Drivers. Na primjer kategorija Drivers sadrži drajvere za grafičke kartice, odnosno za različite tipove grafičkih kartica, a kategorija Internet Pets sadrži web pretraživače i e-mail klijente. Programi (paketi) se nakon selektovanja preuzimaju i instaliraju sa Interneta. 

Instalacija Lubuntu Linuxa

Lubuntu je distribucija Linux operativnog sistema koja je sistemski nezahtjevna i zauzima veoma malo sistemskih resursa. Idealna je za starije računare ili računare sa slabijim hardverom. U korištenju je izuzetno brz, a sadrži sve potrebne programe koji se najčešće koriste. Kao primjer koliki su hardverski zahtjevi za ovaj operativni sistem, može se navesti usporedba za Windows 7 operativnim sistemom. Ovaj primjer sam preuzeo sa oficijelnog sajta Lubuntu operativnog sistema. Dakle, vidi se za za korištenje ovog operativnog sistema potrebni hardverski zahtjevi su daleko ispod zahtjeva za Windows operativni sistem.

These are the minimum hardware requirements in order to run Windows 7: 

  • 1 GHz processor or faster, 32 or 64 bit; 
  • 1 GB of RAM for the 32 bits version, or at least 2 for the 64 bit version; 
  • 16 GB of hard drive (32 bit) or 20 GB (64 bit); 
  • Graphics card that supports DirectX 9 with WDDM 1.0 controler or superior 

For comparison, here are the minimum supported requirements of Lubuntu: 

  • 266 MHz processor; 
  • 128 MB; 
  • 3 GB hard drive; 
  • no fancy graphics 

A more usable system would have: 

  • 512 MHz processor or faster, 32 or 64 bit; 
  • 512 MB of RAM; 
  • 6 GB hard drive; 
  • no fancy graphics

U narednom primjeru ću pokazati instalaciju odnosno pokretanje posljednje verzije Lubuntu operativnog sistema u virtuelnoj mašini. Virtuelnu mašinu sam kreirao koristeći VirtualBox program. Navedeni operativni sistem ću preuzeti sa http://lubuntu.net/ sajta i izborom 64-bitne verzije sistema. Također sam mogao i preuzeti 32-bitnu verziju ili koisitit torrent file za preuzimanje.

Nakon pokretanja virtuelne mašine i izbora jezika, operativni sistem se odmah pokreče bez prethodne instalacije, odnosno učitava se u memoriju. Na taj način se može direktno koristiti i u potunosti je funkcionalan.

Druga mogućnost je pokretanje instlacije operativnog sistema klikom na Install Lubuntu 16.10 ikonu na desktopu.

Klik na Continue nakon Izbora jezika instalacije.

U narednom prozoru mogu se označiti ponuđene dvije opcije instalacije update-a operativnog sistema u toku instalacije i instalacija dodatnih programa. Klik na Continue.

Klik na Install Now za instalaciju operativnog sistema na hard disk, odnosno u ovom slučaju na virtuelni disk.

Klik na Continue nakon izbora lokacije.

Poslije podešavanja jezičkih postavki tastature i načina logovanja u sistem.

počinje instalacija operativnog sistema.

Nakon završene instalacije klik na Restart Now opciju.

Na ovaj način imamo potuno funkcionalan operativni sistem koji je za razliku od predhodne metode pokretanja sistema instaliran na virtuelni hard disk, odnosno instaliran je kao guest operativni sistem u virtuelnoj mašini kao i bilo koji drugi operativni sistem bilo da se radi o Windows ili Linux operativnom sistemu.

Instalacija openSUSE Leap Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju openSUSE Leap operativnog sistema u virtuelnoj mašini, odnosno openSUSE Leap distribucije Linux operativnog sistema. Navedeni operativni sistem ću preuzeti sa https://www.opensuse.org/ sajta klikom na Install Leap link.

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta. Procedura kreiranja virtuelne mašine je ista kao u primjeru kreiranja Ubuntu virtuelne mašine https://itsite2017.wordpress.com/2017/02/12/instalacija-ubuntu-16-linuxa/

– Instalacija operativnog sistema

Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju openSUSE Leap operativnog sistema ili guest operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start.

U Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

Klik na Installation opciju za instalaciju operativnog sistema

Klik na Next nakon izbora jezičkih postavki.

U narednom prozoru kao dodatne instalacijske opcije mogu se označiti ponuđeni dodaci operativnom sistemuodnosno:

  • Add Online Repositories Before Installation
  • Include Add-on Products from Separate Media 

Klik na Next.

Klik na Next. Operativni sistem će kreirati potrebnu particiju na koju će se instalirati.

U narednom prozoru se podešavaju vremenske zone, regije i sat. Klik na Next nakon podešavanja.

Slijedeći prozor prikazuje listu repozitorija koji se mogu preuzeti. Klik na Next.

Naredni prozor prikazuje lokacije sa koje se preuzimaju dodaci. Klik na Next.

Izbor grafičkog korisničkog interfejsa se podešava u slijedećem prozoru. Od ponuđenih opcija sam izabrao već unaprijed označenu opciju, odnosno KDE Plasma Desktop. Klik na Next.

U narednom prozoru se vrši kreiranje novog korisničkog računa. U polje Users Full Name porebno je unijeti puno ime korisnika, u polje Username ime korisnika i u polje Password šifru za logovanje u sistem. U polje Confirm Password unosi se ponovljena šifra iz polja Password.

Označavanjem opcije Automatic Login vrši se automacki login u sistem bez predhodne potrebe za ukucavanjem imena i šifre, dok se označavanjem Use this password for system administrator opcije, šifra koristi kao admistratorska šifraOvaj postupak se mogao i preskočiti izborom Skip User Creation opcijeKlik na Next. 

Za početak instalacije klik na Next.

Progres instalacije se može pratiti u donjem dijelu prozora.

Posliie završene instalacije virtuelna mašina će se restartovati.

a nedugo za tim pojavit će se i desktop.

Na ovaj način je operativni sistem uspješno instaliran i spreman za upotrebu.

Ovo je bio korak po korak vodič u kojem sa pokazao instalaciju posljednje verzije popularne openSUSE LEAP distribucije Linux operativnog sistema.

Instalacija Fedora 25 Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju Fedora 25 distribucije Linux operativnog sistema u virtuelnoj mašini. Fedora Linux ću preuzeti sa www.getfedora.org sajta klikom na Download Now link u WORKSTATION kategoriji operativnog sistema i izborom 64-bitne ili 32-bine verzije u Other Downloads kategoriji. 

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox 5 kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta. 

Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju Fedora operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start i u Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

Među ponuđenim opcijama potrebno je izabrati  Start Fedora – Workstation – Live 25 opciju.

Welcome to Fedora prozoru vršim izbor između dva načina instalacije Fedora operativnog sistema i to:

  • Try Fedora– pokretanje i korištenje operativnog sistema bez instalacije i brisanja postojećeg operativnog sistema
  • Install to Hard Drive– instalacija operativnog sistema i brisanje postojećeg (ako je bio instaliran) ili instalacija na prazan u ovom slučaju virtuelni hard disk kojeg sam kreirao ranije u procesu definisanja virtuelne mašine

Biram opciju Install to Hard Drive.

Klik na Continue nakon izbora jezičkih postavki.

Klik na Begin Installation u INSTALLATION SUMMARY prozoru, odnosno prozoru koji sumarno prikazuje osnovne postavke prije početka instalacije operativnog sistema. Postavke uključuju:

  • Podešavanje tastature (KEYBOARD).
  • Određivanje diska ili particije (u mom primjeru virtuelnog diska) na koji će se instalirati operativni sistem (INSTALLATION DESTINATION).
  • Podešavanje vremena i datuma (TIME AND DATE).
  • Podešavanje mrežnih postavki sistema (NETWORK AND HOST NAME).

Potrebno je još unijeti password (ROOT) prilikom logovanja u sistem u USER SETTING opciji.

Klik na Quit nakon uspješne instalacije operativnog sistema.

Pojavljuje se Fedora Desktop. Na ovaj način je operativni sistem u potpunosti instaliran i spreman za rad.

Potrebno je još poslije instalacije ukloniti image file sa kojeg se instalirao operativni sistem slično kao i kod fizičkog računara gdje je potrebno izvaditi instalacijski DVD iz DVD-ROM uređaja jer više nije potreban i neće se koristiti. 

Nakon selekcije Fedora 25 virtuelne mašine i izbora Settings opcije, otvara se Fedora 25 – Settings prozor gdje se vrše sva potrebna podešavanja za virtuelnu mašinu. Klik na Storage opciju. U Storage Tree kategoriji potrebno je selektovati image file i kliknuti na Remove selected storage attachment opciju u donjem dijelu prozora. Klik na OK nakon završetka. Na ovaj način je uklonjen instalacijski image file.

Ovo je bio korak po korak vodič u kom sa pokazao instalaciju posljednje verzije Fedora distribucije Linux operativnog sistema u virtuelnoj mašini.

Instalacija Ubuntu 16 Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju Ubuntu distribucije Linux operativnog sistema jedne od najboljih distribucija Linuxa u virtuelnoj mašini. Ubuntu Linux ću preuzeti sa www.ubuntu.com sajta klikom na Download Ubuntu link u Desktop kategoriji operativnog sistema.

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta klikom na Download VirtualBox opciju.

– Kreiranje virtuelne mašine

 

  • Nakon instalacije i pokretanja programa, klik na New za kreiranje nove virtuelne mašine na koju ću instalirati operativni sistem.

 

  • Create Virtual Machine prozoru u polje Name unosi se naziv virtuelne mašine (u mom primjeru Ubuntu), u polju Type unosi se tip operativnog sistema koji će se instalirati u virtuelnoj mašini (Linux) i u polju Version se unosi verzija operativnog sistema (32-bitna ili 64-bitna) koja će se instalirati . Klik na Next.

  • U narednom prozoru se određuje kapacitet RAM memorije za virtuelnu mašinu. Klik na Next.

  • Potrebno je kreirati novi virtuelni hard disk na koji će se instalirati operativni sistem, kao što je to slučaj sa fizičkim računarom gdje se operativni sistem instalira na fizički hard disk. Može se i dodati postojeći već kreirani virtuelni hard disk izborom opcije Use an existing virtual hard disk file ili ne kreirati novi nego kasnije u postavkama kreirane virtuelne mašine kreirati novi. Klik na Create.

  • U naredna dva prozora potrebno je izabrati tip hard diska (VDI) i način korištenja prostora na hard disku u zavisnosti od podataka na njemu. Klik na Next.

  • Nakon određivanja kapaciteta virtuelnog hard diska, klik na Create. Također, naziv virtuelne mašine se mogao promijeniti kao i njena lokacija klikom na žuti folder ali to nije potrebno.

– Instalacija Ubuntu operativnog sistema

  • Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju Ubuntu operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start.

  • Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

U Welcome prozoru nakon izbora jezičkih postavki vršim izbor između dva načina instalacije Ubuntu operativnog sistema i to:

  • Try Ubuntu – pokretanje i korištenje operativnog sistema bez instalacije i brisanja postojećeg operativnog sistema.
  • Install Ubuntu – instalacija Ubuntu operativnog sistema i brisanje postojećeg ako je bio ili instalacija na prazan u ovom slučaju virtuelni hard disk kojeg sam kreirao ranije u procesu definisanja virtuelne mašine.

Biram opciju Install Ubuntu.

U Preparing to Install Ubuntu prozoru ću kliknuti na Continue. Opcionalno se može izabrati automatsko preuzimanje nadogradnji u toku instalacije operativnog sistema, odnosno opcija Downloads updates while installing Ubuntu i opcija instalacije dodatnog softvera odnosno Install third-party software for graphics and Wi – Fi, Flash, MP3 and other media.

U Installation type prozoru kliknut ću na Install Now.

Kliknti ću na Continue nakon izbora lokacije u Where are you? prozoru.

U Keyboard layout prozoru vršim jezički izbor tastature nakon kojeg ću kliknuti na Continue.

U Who are you? prozoru ću popuniti porebna polja za ime, korisničko ime, naziv računara, password i način logovanja u sistem. Klik na Continue.

Pošto je sve podešeno i pripremljeno, počinje instalacija operativnog sistema.

Nakon završetka instalacije dobijamo obavještenje o uspješnoj instalaciji operativnog sistema. Kliknut ću na Restart Now.

ScreenHunter_67 Feb. 26 15.19

Poslije restarta virtuelne mašine pojavljuje se Ubuntu Desktop. Na ovaj način je operativni sistem u potpunosti instaliran i spreman za rad.

Potrebno je još poslije instalacije ukloniti image file sa kojeg se instalirao operativni sistem slično kao i kod fizičkog računara gdje je potrebno izvaditi instalacijski DVD iz DVD-ROM uređaja jer više nije potreban i neće se koristiti. 

Nakon selekcije Ubuntu 16 virtuelne mašine i izbora Settings opcije, otvara se Ubuntu 16 – Settings prozor gdje se vrše sva potrebna podešavanja za virtuelnu mašinu. Klik na Storage opciju. U Storage Tree kategoriji potrebno je selektovati image file i kliknuti na Remove selected storage attachment opciju u donjem dijelu prozora. Klik na OK nakon završetka. Na ovaj način je uklonjen instalacijski image file.

Ovo je bio korak po korak vodič u kojem sa pokazao  kreranje virtuelne mašine i instalaciju posljednje verzije Ubuntu Desktop distribucije Linux operativnog sistema.

Linux Mint 18.1 instalacija

Linux Mint je najbolja i najpopularnija Linux distribucija za računare i laptope. Izuzetno je stabilan i brz. Radi se o vrhunskoj distribuciji koja ima fantastično grafičko okruženje (Cinnamon), stabilna je, konstantno dobija najnovije nadogradnje, ima i svoje LTS verzije, te je user friendly za nove korisnike.

U ovom primjeru ću pokazati korak po korak instalaciju posljednje verzije navedenog operativnog sistema, kao i kompletan proces kreiranja virtuelne mašine na koju ću instalirati operativni sistem, odnosno u ovom slučaju će biti guest operativni sistem pošto se radi o virtuelnom okruženju. Linux Mint ću preuzeti sa www.linuxmint.com sajta klikom na 64-bitnu verziju.

VMware Workstation Player program sa kojim ću kreirati virtuelnu mašinu ću preuzeti sa www.vmware.com sajta klikom na Download Now opciju za pruzimanje 64-bitne verzije programa za Windows operativne sisteme.

– Kreiranje virtuelne mašine

Nakon preuzimanja i instalacije programa prelazi se na kreiranje virtuelne mašine na koju će se instalirati operativni sistem. Klik na Create a New Virtual Machine opciju.

Otvara se New Virtual Machine Wizard prozor u kojem se određuje način instalacije operativnog sistema i to:

  • Installer disc – instalacija operativnog sistema sa DVD-a ili CD-a.
  • Installer disc image file (ISO) – instalacija operativnog sistema koristeći image file sistema.
  • I will install the operating system later – kreiranje virtuelne mašine bez određivanja načina instalacije operativnog sistema na nju. Samo se kreira virtuelna mašina, a naknadno se instalira operativni sistem.

Kliknut ću na drugu opciju, odnosno koristit ću preuzeti image file operativnog sistema prilikom instalacije. Klikom na Browse.. ću selektovati image file sa lokacije na kojoj je preuzet. Klik na Next.

U narednom prozoru ću kliknuti na Linux kao tip operativnog sistema koji će se instalirati, na nakon toga na Next.

U slijedećem prozoru ću odrediti ime virtuelne mašine u polju ispod Virtual machine name:, odnosno Linux Mint, kao i lokaciju na disku na kojoj će se biti smještena virtuelnam mašina, odnosno svi njevi fajlovi. Unaprijed zadatu lokaciju nije potrebno mijenjati. Klik na Next.

Kapacitet hard diska, odnosno virtuelnog hard diska na koji će se instalirati operativni sistem ću podesiti u polju Maximum disk space (GB):.Virtuelni hard disk je fajl ili grupa fajlova koji se predstavlja kao fizički hard disk u guest operativnom sistemu. Ovi fajlovi se nalaze na fizičkom hard disku host sistema. U ovom primjeru maksimalni kapacitet diska je 40 GB. Klik na Next.

Klikom na Finish kreirana je virtuelna mašina. Dodatna podešavanja komponenata virtuelne mašine mogu se vršiti izborom Customize Hardware… opcije

– Instalacija Linux Mint operativnog sistema

Klikom na Play virtual mashine opciju nakon selekcije Linux Mint virtuelne mašine pokreće virtuelna mašina i prelazi se na proces instalacije operativnog sistema.

Operativni sistem se pokreče i učitava u memoriju bez predhodne instalacije. Na ovaj način Lunux Mint se može koristiti i potpuno je funkcionalan.

Druga mogućnost je pokretanje instalacijeske procedure kojom će se operativni sistem instalirati na virtuelni hard disk. Da bi se pokrenuo ovaj proces potrebno je kliknuti na Install Linux Mint opciju na desktopu.

Welcome prozoru klik na Continue nakon izbora jezika instalacije.

Preparing to install Linux Mint prozoru može se označiti opcija za instalaciju dodatnog softvera, odnosno opcija Install third party software for graphics and Wi – Fi hardware, Flash, MP3 and other media. Klik na Continue.

U slijedećem prozoru, odnosno Installation type prozoru klik na Install Now. Prva opcija je automacki selektovana, a odnosi se na brisanje svih podataka i programa sa virtuelnog hard diska (ako ih je bilo) i čistu instlaciju operativnog sistema.

Klik na Continue nakon izbora lokacije u Where are you? prozoru.

Keyboard layout prozoru se vrši izbor tastature. Klik na Continue.

Klik na Continue nakon popunjavanja polja koja se odnose na ime, korisničko ime, šifru za logovanje u sistem i načina logovanja u sistem u Who are you? prozoru.

Počinje instalacija operativnog sistema.

Poslije uspješno završene instalacije potrebno je restartovati virtuelnu mašinu. Klik na Restart Now.

Na ovaj način imamo potpuno funkcionalan instalirani Linux Mint operativni sistem sa svim potrebnim programima za rad.

Ovo je bio korak po korak vodič u kom sa pokazao instalaciju posljednje verzije Linux Mint distribucije Linux operativnog sistema u virtuelnoj mašini.