Instalacija Lubuntu Linuxa

Lubuntu je distribucija Linux operativnog sistema koja je sistemski nezahtjevna i zauzima veoma malo sistemskih resursa. Idealna je za starije računare ili računare sa slabijim hardverom. U korištenju je izuzetno brz, a sadrži sve potrebne programe koji se najčešće koriste. Kao primjer koliki su hardverski zahtjevi za ovaj operativni sistem, može se navesti usporedba za Windows 7 operativnim sistemom. Ovaj primjer sam preuzeo sa oficijelnog sajta Lubuntu operativnog sistema. Dakle, vidi se za za korištenje ovog operativnog sistema potrebni hardverski zahtjevi su daleko ispod zahtjeva za Windows operativni sistem.

These are the minimum hardware requirements in order to run Windows 7: 

  • 1 GHz processor or faster, 32 or 64 bit; 
  • 1 GB of RAM for the 32 bits version, or at least 2 for the 64 bit version; 
  • 16 GB of hard drive (32 bit) or 20 GB (64 bit); 
  • Graphics card that supports DirectX 9 with WDDM 1.0 controler or superior 

For comparison, here are the minimum supported requirements of Lubuntu: 

  • 266 MHz processor; 
  • 128 MB; 
  • 3 GB hard drive; 
  • no fancy graphics 

A more usable system would have: 

  • 512 MHz processor or faster, 32 or 64 bit; 
  • 512 MB of RAM; 
  • 6 GB hard drive; 
  • no fancy graphics

U narednom primjeru ću pokazati instalaciju odnosno pokretanje posljednje verzije Lubuntu operativnog sistema u virtuelnoj mašini. Virtuelnu mašinu sam kreirao koristeći VirtualBox program. Navedeni operativni sistem ću preuzeti sa http://lubuntu.net/ sajta i izborom 64-bitne verzije sistema. Također sam mogao i preuzeti 32-bitnu verziju ili koisitit torrent file za preuzimanje.

Nakon pokretanja virtuelne mašine i izbora jezika, operativni sistem se odmah pokreče bez prethodne instalacije, odnosno učitava se u memoriju. Na taj način se može direktno koristiti i u potunosti je funkcionalan.

Druga mogućnost je pokretanje instlacije operativnog sistema klikom na Install Lubuntu 16.10 ikonu na desktopu.

Klik na Continue nakon Izbora jezika instalacije.

U narednom prozoru mogu se označiti ponuđene dvije opcije instalacije update-a operativnog sistema u toku instalacije i instalacija dodatnih programa. Klik na Continue.

Klik na Install Now za instalaciju operativnog sistema na hard disk, odnosno u ovom slučaju na virtuelni disk.

Klik na Continue nakon izbora lokacije.

Poslije podešavanja jezičkih postavki tastature i načina logovanja u sistem.

počinje instalacija operativnog sistema.

Nakon završene instalacije klik na Restart Now opciju.

Na ovaj način imamo potuno funkcionalan operativni sistem koji je za razliku od predhodne metode pokretanja sistema instaliran na virtuelni hard disk, odnosno instaliran je kao guest operativni sistem u virtuelnoj mašini kao i bilo koji drugi operativni sistem bilo da se radi o Windows ili Linux operativnom sistemu.

Windows 8.1 instalacija

ScreenHunter_27 Feb. 09 12.24

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju posljednje verzije Microsoftovog operativnog sistema, odnosno Windows 8.1 operativnog sistema. Windows 8.1 Enterprise operativni sistem preuzeti ću sa www.technet.microsoft.com sajta klikom na GET STARTED NOW link i izbora odgovarajuće verzije. Ovo je probna potpuno funkcionalna 90-to dnevna verzija operativnog sistema koja dodnosi dosta novih mogućnosti u odnosu na Windows 8. Navedeni operativni sistem ću instaliati u viruelnoj mašini kreiranoj programom VMware Player 6.

ScreenHunter_11 Feb. 07 20.23

VMware Player 6 ću preuzeti sa www.vmware.com sajta, a nakon toga i instalirati program.

ScreenHunter_12 Feb. 08 13.00

  1. U  VMware Player 6 programu ću  kliknuti  na Create a new Virtual Machine
  2. New Virtual Machine Wizard prozoru, kao način instalacije operativnog sistema biram opciju Installer disc image file (iso: odnosno instalaciju operativnog sistema koristeći preuzeti  Windows 8.1 Enterprise image fajl. Nakon selegtovanja image fajla sa diska potrebno je kliknuti na Next 
  3. U polju ispod Virtual machine name potrebno je upisati ime virtuelne mašine. Virtuelna mašina će se zvati Windows 8.1 Enterprise. Lokacija na disku gdje su smješteni fajlovi i folderi koji su vezani za virtuelnu mašinu se ne mijenja. Klik na Next
  4. Maksimalni kapacitet diska je 60 GB pošto će se instalirati i programi nakon instalacije operativnog sistema. Ostale opcije se ne mijenjaju. Klik na Next
  5. Klik na Finish i Windows 8.1 Enterprise virtuelna mašina na koju će se instalirati operativni sistem je kreirana

ScreenHunter_13 Feb. 08 13.12

Nakon kreiranja virtuelne mašine prelazi se na instalaciju operativnog sistema. U VMware Player 6 programu ću selektovati Windows 8.1 Enterprise virtuelnu mašinu i kliknuti na Play virtual machine.

ScreenHunter_14 Feb. 08 13.16

Kreirana virtuelna mašina se pokreće i pojavljuje se crni prozor sa Windows logo.

ScreenHunter_15 Feb. 08 13.24

Klik na Next nakon podešavanja osnovnih jezičkih postavki, vremenskog i valutnog formata.

ScreenHunter_16 Feb. 08 13.32

Da bi počeo proces instalacije klik na Install now opciju.

ScreenHunter_17 Feb. 08 13.35

U slijedećem prozoru klik na I Accept the licence terms, a zatim na Next.

ScreenHunter_18 Feb. 08 13.38

Biram Custom: Install Windows only (advanced) kao tip instalacije za čistu instalciju operativnog sistema, za razliku od Upgrade opcije koja je za nadogradnju podržanih operativnih sistema novom verzijom.

ScreenHunter_19 Feb. 08 13.41

U slijedećem prozoru potrebno je kliknuti na Next nakon izbora diska, odnosno nakon izbora  kreiranog virtuelnog hard diska prilikom procesa kreirana virtuelne mašine na koji će se instalirati operativni sistem.

ScreenHunter_20 Feb. 08 13.45

Nakon izbora diska počinje instalacija operativnog sistema.

ScreenHunter_25 Feb. 09 11.45

Nakon završetka instalacije operativnog sistema i restarta virtuelne mašine, u Personalize prozoru upisuje se ime računara u polju ispod naziva PC name, a zatim klik na Next.

ScreenHunter_26 Feb. 09 12.00

Poslije završetka procesa podešavanja pojavljuje se Windows 8.1 Enterprise desktop.

ScreenHunter_27 Feb. 09 12.24

ScreenHunter_28 Feb. 09 12.50

Na ovaj način je instaliran potpuno funkcionalni  WIndows 8.1 Enterprise operativni sistem u virtuelnoj mašini.

Instalacija openSUSE Leap Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju openSUSE Leap operativnog sistema u virtuelnoj mašini, odnosno openSUSE Leap distribucije Linux operativnog sistema. Navedeni operativni sistem ću preuzeti sa https://www.opensuse.org/ sajta klikom na Install Leap link.

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta. Procedura kreiranja virtuelne mašine je ista kao u primjeru kreiranja Ubuntu virtuelne mašine https://itsite2017.wordpress.com/2017/02/12/instalacija-ubuntu-16-linuxa/

– Instalacija operativnog sistema

Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju openSUSE Leap operativnog sistema ili guest operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start.

U Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

Klik na Installation opciju za instalaciju operativnog sistema

Klik na Next nakon izbora jezičkih postavki.

U narednom prozoru kao dodatne instalacijske opcije mogu se označiti ponuđeni dodaci operativnom sistemuodnosno:

  • Add Online Repositories Before Installation
  • Include Add-on Products from Separate Media 

Klik na Next.

Klik na Next. Operativni sistem će kreirati potrebnu particiju na koju će se instalirati.

U narednom prozoru se podešavaju vremenske zone, regije i sat. Klik na Next nakon podešavanja.

Slijedeći prozor prikazuje listu repozitorija koji se mogu preuzeti. Klik na Next.

Naredni prozor prikazuje lokacije sa koje se preuzimaju dodaci. Klik na Next.

Izbor grafičkog korisničkog interfejsa se podešava u slijedećem prozoru. Od ponuđenih opcija sam izabrao već unaprijed označenu opciju, odnosno KDE Plasma Desktop. Klik na Next.

U narednom prozoru se vrši kreiranje novog korisničkog računa. U polje Users Full Name porebno je unijeti puno ime korisnika, u polje Username ime korisnika i u polje Password šifru za logovanje u sistem. U polje Confirm Password unosi se ponovljena šifra iz polja Password.

Označavanjem opcije Automatic Login vrši se automacki login u sistem bez predhodne potrebe za ukucavanjem imena i šifre, dok se označavanjem Use this password for system administrator opcije, šifra koristi kao admistratorska šifraOvaj postupak se mogao i preskočiti izborom Skip User Creation opcijeKlik na Next. 

Za početak instalacije klik na Next.

Progres instalacije se može pratiti u donjem dijelu prozora.

Posliie završene instalacije virtuelna mašina će se restartovati.

a nedugo za tim pojavit će se i desktop.

Na ovaj način je operativni sistem uspješno instaliran i spreman za upotrebu.

Ovo je bio korak po korak vodič u kojem sa pokazao instalaciju posljednje verzije popularne openSUSE LEAP distribucije Linux operativnog sistema.

Instalacija Fedora 25 Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju Fedora 25 distribucije Linux operativnog sistema u virtuelnoj mašini. Fedora Linux ću preuzeti sa www.getfedora.org sajta klikom na Download Now link u WORKSTATION kategoriji operativnog sistema i izborom 64-bitne ili 32-bine verzije u Other Downloads kategoriji. 

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox 5 kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta. 

Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju Fedora operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start i u Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

Među ponuđenim opcijama potrebno je izabrati  Start Fedora – Workstation – Live 25 opciju.

Welcome to Fedora prozoru vršim izbor između dva načina instalacije Fedora operativnog sistema i to:

  • Try Fedora– pokretanje i korištenje operativnog sistema bez instalacije i brisanja postojećeg operativnog sistema
  • Install to Hard Drive– instalacija operativnog sistema i brisanje postojećeg (ako je bio instaliran) ili instalacija na prazan u ovom slučaju virtuelni hard disk kojeg sam kreirao ranije u procesu definisanja virtuelne mašine

Biram opciju Install to Hard Drive.

Klik na Continue nakon izbora jezičkih postavki.

Klik na Begin Installation u INSTALLATION SUMMARY prozoru, odnosno prozoru koji sumarno prikazuje osnovne postavke prije početka instalacije operativnog sistema. Postavke uključuju:

  • Podešavanje tastature (KEYBOARD).
  • Određivanje diska ili particije (u mom primjeru virtuelnog diska) na koji će se instalirati operativni sistem (INSTALLATION DESTINATION).
  • Podešavanje vremena i datuma (TIME AND DATE).
  • Podešavanje mrežnih postavki sistema (NETWORK AND HOST NAME).

Potrebno je još unijeti password (ROOT) prilikom logovanja u sistem u USER SETTING opciji.

Klik na Quit nakon uspješne instalacije operativnog sistema.

Pojavljuje se Fedora Desktop. Na ovaj način je operativni sistem u potpunosti instaliran i spreman za rad.

Potrebno je još poslije instalacije ukloniti image file sa kojeg se instalirao operativni sistem slično kao i kod fizičkog računara gdje je potrebno izvaditi instalacijski DVD iz DVD-ROM uređaja jer više nije potreban i neće se koristiti. 

Nakon selekcije Fedora 25 virtuelne mašine i izbora Settings opcije, otvara se Fedora 25 – Settings prozor gdje se vrše sva potrebna podešavanja za virtuelnu mašinu. Klik na Storage opciju. U Storage Tree kategoriji potrebno je selektovati image file i kliknuti na Remove selected storage attachment opciju u donjem dijelu prozora. Klik na OK nakon završetka. Na ovaj način je uklonjen instalacijski image file.

Ovo je bio korak po korak vodič u kom sa pokazao instalaciju posljednje verzije Fedora distribucije Linux operativnog sistema u virtuelnoj mašini.

Instalacija Ubuntu 16 Linuxa

U ovom primjeru ću pokazati instalaciju Ubuntu distribucije Linux operativnog sistema jedne od najboljih distribucija Linuxa u virtuelnoj mašini. Ubuntu Linux ću preuzeti sa www.ubuntu.com sajta klikom na Download Ubuntu link u Desktop kategoriji operativnog sistema.

Program za kreiranje virtuelne mašine na koju ću instalirati navedeni operativni sistem će biti VirtualBox kojeg ću preuzeti sa www.virtualbox.org sajta klikom na Download VirtualBox opciju.

– Kreiranje virtuelne mašine

 

  • Nakon instalacije i pokretanja programa, klik na New za kreiranje nove virtuelne mašine na koju ću instalirati operativni sistem.

 

  • Create Virtual Machine prozoru u polje Name unosi se naziv virtuelne mašine (u mom primjeru Ubuntu), u polju Type unosi se tip operativnog sistema koji će se instalirati u virtuelnoj mašini (Linux) i u polju Version se unosi verzija operativnog sistema (32-bitna ili 64-bitna) koja će se instalirati . Klik na Next.

  • U narednom prozoru se određuje kapacitet RAM memorije za virtuelnu mašinu. Klik na Next.

  • Potrebno je kreirati novi virtuelni hard disk na koji će se instalirati operativni sistem, kao što je to slučaj sa fizičkim računarom gdje se operativni sistem instalira na fizički hard disk. Može se i dodati postojeći već kreirani virtuelni hard disk izborom opcije Use an existing virtual hard disk file ili ne kreirati novi nego kasnije u postavkama kreirane virtuelne mašine kreirati novi. Klik na Create.

  • U naredna dva prozora potrebno je izabrati tip hard diska (VDI) i način korištenja prostora na hard disku u zavisnosti od podataka na njemu. Klik na Next.

  • Nakon određivanja kapaciteta virtuelnog hard diska, klik na Create. Također, naziv virtuelne mašine se mogao promijeniti kao i njena lokacija klikom na žuti folder ali to nije potrebno.

– Instalacija Ubuntu operativnog sistema

  • Nakon kreiranja viretuelne mašine prelazi se na instalaciju Ubuntu operativnog sistema. Da bi se pokrenula virtuelna mašina potrebno je kliknuti na Start.

  • Select start-up disk prozoru potrebno je kliknuti na žuti folder i selektovati image fajl operativnog sistema sa lokacije na kojoj je preuzet i koji će se instalirati. Nakon selekcije image fajla klik na Start.

U Welcome prozoru nakon izbora jezičkih postavki vršim izbor između dva načina instalacije Ubuntu operativnog sistema i to:

  • Try Ubuntu – pokretanje i korištenje operativnog sistema bez instalacije i brisanja postojećeg operativnog sistema.
  • Install Ubuntu – instalacija Ubuntu operativnog sistema i brisanje postojećeg ako je bio ili instalacija na prazan u ovom slučaju virtuelni hard disk kojeg sam kreirao ranije u procesu definisanja virtuelne mašine.

Biram opciju Install Ubuntu.

U Preparing to Install Ubuntu prozoru ću kliknuti na Continue. Opcionalno se može izabrati automatsko preuzimanje nadogradnji u toku instalacije operativnog sistema, odnosno opcija Downloads updates while installing Ubuntu i opcija instalacije dodatnog softvera odnosno Install third-party software for graphics and Wi – Fi, Flash, MP3 and other media.

U Installation type prozoru kliknut ću na Install Now.

Kliknti ću na Continue nakon izbora lokacije u Where are you? prozoru.

U Keyboard layout prozoru vršim jezički izbor tastature nakon kojeg ću kliknuti na Continue.

U Who are you? prozoru ću popuniti porebna polja za ime, korisničko ime, naziv računara, password i način logovanja u sistem. Klik na Continue.

Pošto je sve podešeno i pripremljeno, počinje instalacija operativnog sistema.

Nakon završetka instalacije dobijamo obavještenje o uspješnoj instalaciji operativnog sistema. Kliknut ću na Restart Now.

ScreenHunter_67 Feb. 26 15.19

Poslije restarta virtuelne mašine pojavljuje se Ubuntu Desktop. Na ovaj način je operativni sistem u potpunosti instaliran i spreman za rad.

Potrebno je još poslije instalacije ukloniti image file sa kojeg se instalirao operativni sistem slično kao i kod fizičkog računara gdje je potrebno izvaditi instalacijski DVD iz DVD-ROM uređaja jer više nije potreban i neće se koristiti. 

Nakon selekcije Ubuntu 16 virtuelne mašine i izbora Settings opcije, otvara se Ubuntu 16 – Settings prozor gdje se vrše sva potrebna podešavanja za virtuelnu mašinu. Klik na Storage opciju. U Storage Tree kategoriji potrebno je selektovati image file i kliknuti na Remove selected storage attachment opciju u donjem dijelu prozora. Klik na OK nakon završetka. Na ovaj način je uklonjen instalacijski image file.

Ovo je bio korak po korak vodič u kojem sa pokazao  kreranje virtuelne mašine i instalaciju posljednje verzije Ubuntu Desktop distribucije Linux operativnog sistema.

Malwarebytes Anti-Malware

Malwarebytes Anti-Malware predstavlja jedan od najboljih besplatnih programa za detekciju i uklanjanje raznih tipova i verzija malicioznog softvera iz računara. Preuzima se sa http://www.malwarebytes.com sajta.

Nakon preuzimanja i instalacije programa prije svega potrebno je ako već program automacki uradio nakon instalacije izvršiti update klikom na Update.

Skeniranje sistema nakon završetka update-a počinje klikom na Scan Now opciju. Program će skenirati čitav sistem u potrazi za malicioznim programima.  Također se može i pauzirati na određeno vrijeme skeniranje izborom Pause Scan opcije ili se može prekinuti klikom na Cancel opciju.

Klikom na SETTING opciju mogu se detaljno podesiti ostale opcije programa.

Nakon završenog skeniranja, program prikazuje da li je ili nije pronašao maliciozne softvere ili druge potencijalno štetne programe u sistemu. Ako jeste mogu se označiti i ukloniti klikom na Remove Selected opciju. Na taj način računar je “čist” od neželjenih programa.

DIjeljenje fajlova u virtuelnoj mašini

Dijeljeni folderi omogućavaju razmjenu fajlova i njihovo korištenje između virtuelne mašine ili virtuelnih mašina i host sistema. Folder, koji se određuje da bude dijeljeni, odnosno kome se pristupa preko mreže i iz kojeg se razmjenjuju i koriste fajlovi, nalazi se na host sistemu ili na drugoj lokaciji u mreži kojoj se može pristupiti iz host sistema. Ako se razmjenjuju fajlovi iz više vrtuelnih mašina, tada svaka virtuelna mašina mora konfigurisati pristup istom dijeljenom folderu na host sistemu, odnosno mora koristiti isti dijeljeni folder na host sistemu.

 U narednom primjeru ću prikazati kreiranje dijeljenog foldera na host računaru i razmjenu fajlova koji se nalaze u dijeljenom folderu. Virtuelna mašina sa koje će se pristupati dijeljenom folderu kreirana je sa VirtualBox programom.

Na host sistemu ću kreirati folder na (C:) disku pod nazivom Dijeljeni folder u kojem se nalazi slika.

Klik Na Machine, a nakon toga na Settings opciju nakon selekcije virtuelne mašine.

Klik na Shared Folders opciju.

Da bi dodali dijeljeni folder virtuelnoj mašini potrebno je kliknuti na plavi folder sa plus znakom, odnosno Adds new shared folder.

  • Folder Path predstavlja lokaciju dijeljenog foldera na host sistemu. U mom slučaju lokacija je (C:) disk.
  • Folder Name je ima dijeljenog foldera. U ovom primjeru je DIJELJENI FOLDER

Klik na OK.

Dodati dijeljeni folder se nalazi na listi foldera.

U guest operativnom sistemu dijeljeni folder se nalazi u Network opciji klikom na VBOXSVR kompjuter.

I njegovim sadržajem.